izvorni znanstveni rad
Geodetsku osnovu za katastarske izmjere i inženjerske zadaće manjih zahtjeva preciznosti, tradicionalno je do sada predstavljala mreža stabiliziranih točaka na zemljinoj površini s koordinatama određenim u državnom koordinatnom sustavu. Uzmu li se u obzir suvremene tehnologije koje su u primjeni može se reći da takva mreža točaka, s motrišta sustava za globalno satelitsko pozicioniranje, pri određivanju položaja točaka detalja, predstavlja pasivnu geodetsku osnovu. Nasuprot tome aktivna geodetska osnova s mrežom referentnih stanica s precizno određenim koordinatama u globalnom geocentričnom referentnom sustavu osigurava servis satelitskog pozicioniranja različitih razina preciznosti. Primjena satelitskog pozicioniranja s pasivne geodetske osnove moguća je uspostavom referentnog uređaja na jednoj ili više točaka primjenom kinematičkog i statičkog pozicioniranja. U cilju eksperimentalnog istraživanja preciznosti i efikasnosti različitih metoda pozicioniranja na kraćim udaljenostima opažanjem umjetnih zemljinih satelita obavljena su testna mjerenja na kalibracijskoj bazi Geodetskog fakulteta u odnosu na samo jednu referentnu stanicu.
GNSS; testno određivanje; katastar; zahtjevi preciznosti
Razvojem virtualizacijskih tehnologija raste kompleksnost IT sustava, dok korisnici istovremeno zahtijevaju brži pristup resursima, napredne integracije i jednostavnost korištenja. Jedno od ključnih rješenja za ove izazove primjena je…
Ovaj rad istražuje i uspoređuje mogućnosti prosljeđivanja grafičkih kartica na Hyper-V i KVM hipervizorima prema virtualnim strojevima, detaljno opisujući metode, postupke i razlike u arhitekturi koje utječu na…
The ever-growing usage and adaptation of HTTP/3 in web traffic leverages Quick UDP Internet Connections (QUIC) as a transport protocol. QUIC is widely recognized for reduced latency, enhanced…
