Motivacija za učenje matematike kod budućih učitelja razredne nastave

Cilj ovog istraživanja bio je ispitati motivacijska uvjerenja o matematici kod budućih učitelja razredne nastave u skladu s postavkama teorije očekivanja i vrijednosti. U istraživanju je sudjelovalo 237 studenata prve godine učiteljskoga studija koji su rješavali ispit znanja matematike te ispunili upitnik kako bismo mogli utvrditi u kolikoj su mjeri motivacijska uvjerenja koja studenti formiraju tijekom studija (samoefikasnost i subjektivna vrijednost matematike) povezana s njihovim prethodnim iskustvima s matematikom (vrsta srednjoškolskoga programa, razina usvojenosti matematičkih znanja i vještina, epistemička uvjerenja te ciljevi postignuća koje su imali tijekom srednje škole) te kako su povezana sa spremnosti studenata za ulaganje truda u učenje matematike te matematičkom anksioznosti. Rezultati hijerarhijskih regresijskih analiza upućuju na to da prethodna iskustva s matematikom predstavljaju važne prediktore samoefikasnosti i vrijednosti matematike. Aktualna motivacijska uvjerenja važni su prediktori i uključenosti studenata u učenje matematike, kao i njihove matematičke anksioznosti, pri čemu su i dalje u određenoj mjeri važna i prethodna iskustva studenata s matematikom. Dobiveni rezultati potvrđuju temeljne postavke teorije očekivanja i vrijednosti te upućuju na to da je u inicijalnom obrazovanju učitelja važno podržavati razvoj adaptivnih uvjerenja o matematici.