Tvrdnja da je Hrvatska blokirala 3,5 gigavata obnovljivih izvora energije vrijednih tri milijarde eura temelji se na pismu strukovnih udruga Bruxellesu, ali dostupni dokazi ostavljaju otvorena pitanja o stvarnom obujmu i posljedicama.
Autor: Josip Tomašković | #factcheck #obnovljiviIzvori #investicije #EU #Bruxelles #udruge #zeleno
slika generirana programom ChatGPT
Tvrdnja koja se analizira
“Hrvatska blokira 60 projekata ukupne snage 3,5 GW, uključujući solarne i vjetroelektrane, geotermalne projekte i baterijske sustave. Njihova vrijednost procjenjuje se na više od tri milijarde eura.” — tportal, 17.09.2025., (1)
Sekundarno:
“Za te je projekte državi već uplaćeno 25 milijuna eura kroz energetska odobrenja, no dokumenti počinju istjecati krajem godine.” — tportal, 17.09.2025. (1)
Područje analize
Tvrdnja o “blokadi” zelenih projekata od 3,5 gigavata (GW) u Hrvatskoj dolazi iz pisma koje su Europskoj komisiji uputili Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) zajedno s europskim udruženjima SolarPower Europe i WindEurope. To pismo predstavlja apel Bruxellesu zbog regulatornih i administrativnih prepreka u domaćem zakonodavnom okviru.
Ova je tema društveno značajna jer Hrvatska ima obvezu do 2030. povećati udio obnovljivih izvora u skladu s europskim direktivama RED II i RED III . Radi se i o investicijama koje bi, prema tvrdnji, mogle doseći tri milijarde eura, što je ekonomski relevantno jer se radi o gotovo 4 % BDP-a Hrvatske. (2) (3)
Analiza će se kretati kroz četiri kuta:
- Izvori tvrdnje – tko ju je iznio i koliko su vjerodostojni.
- Zakonodavne i regulatorne prepreke – što konkretno stoji iza “blokade”.
- Točnost brojki – jesu li realne tvrdnje o 60 projekata, 3,5 GW snage i tri milijarde eura vrijednosti.
- Posljedice – što znači gubitak investicija i je li on neizbježan.
Analiza
1. Izvori tvrdnje
Tvrdnja o „60 projekata ukupne snage 3,5 GW” potječe iz pisma Udruženja obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), SolarPower Europe i WindEurope, koje okuplja proizvođače i ulagače u sektor OIE. Radi se o legitimnim industrijskim akterima, no njihovi podaci predstavljaju procjenu interesa i ulaganja članica, a ne službeni državni registar. Sama činjenica da tvrdnja potječe iz industrije znači da je nužno tražiti potvrdu kroz neovisne registre i institucije.
Europska komisija u svojim dokumentima i priopćenjima nije navela brojke o „3,5 GW” ili „60 projekata” u Hrvatskoj. Ono što jest potvrđeno jest postupak zbog kašnjenja u implementaciji RED III direktive, ali bez kvantifikacije projekata. To podupire dio o regulatornom zastoju, ali ne i precizne brojke.
Hrvatska regulatorna tijela (HERA, HOPS, Ministarstvo gospodarstva) vode evidencije o izdanim energetskim odobrenjima i zahtjevima za priključenje, no ti podaci nisu javno dostupni u konsolidiranom obliku. Postoje planovi razvoja mreže i odluke HERA-e koji potvrđuju problem neriješenih naknada za priključenje većih projekata (>10 MW), no nigdje se ne potvrđuje jedinstvena brojka od „60 projekata” ili ukupna snaga od „3,5 GW”. (3) (4)
2. Zakonodavne i regulatorne prepreke
Pismo navodi niz problema: nepostojanje odluke HERA-e o naknadama za priključenje mreži, prijenos troškova modernizacije prijenosne mreže na proizvođače, sukob interesa zbog dominantne pozicije HEP-a na tržištu uravnoteženja te kašnjenja u transpoziciji europskih direktiva RED II i RED III. (7)
Ovi problemi nisu novi — već ih je OIEH ranije iznosio u javnosti. Dozvole za projekte imaju rok trajanja, a investitori upozoravaju da će ih izgubiti ako do kraja godine ne dođe do regulatornog rješenja. “Blokada” je stoga de facto stanje administrativne pasivnosti i nejasnoća, a ne nužno formalna zabrana. (4)
3. Točnost brojki
- 3,5 GW: riječ je o ukupnoj projektiranoj snazi planiranih elektrana. Za usporedbu, trenutno instalirana snaga u Hrvatskoj iz OIE-a iznosi oko 1,6 GW (4). Ako bi se realizirali svi navedeni projekti, kapacitet bi se više nego udvostručio. Brojka je stoga teoretski moguća, ali ovisi o statusu projekata.
- 60 projekata: nije javno potvrđeno, ali prema ranijim priopćenjima OIEH-a i HOPS-a radi se o desecima već prijavljenih inicijativa koje čekaju rješenja o priključenju (5).
- Tri milijarde eura: ova procjena temelji se na prosječnoj investiciji od oko 0,8 do 1 milijun eura po megavatu instalirane snage u solarnim i vjetroelektranama (6). Prema toj logici, 3,5 GW moglo bi vrijediti između 2,8 i 3,5 milijardi eura, što brojku čini razmjerno realnom.
- 25 milijuna eura uplaćeno: riječ je o naknadama za energetska odobrenja koje investitori uplaćuju državi. Iako je to u skladu s procedurama, javno dostupne potvrde o ukupnom iznosu nisu pronađene. (8)
4. Posljedice i rizici
Glavna teza članka je da će se izgubiti tri milijarde eura investicija. No, važno je razlikovati dvije razine:
- Rizik odgode: projekti se mogu realizirati kasnije ako regulatorni problemi budu riješeni, i tada se investicije ne gube već odgađaju.
- Rizik propasti: ako investitor izgubi dozvolu i odluči se povući, investicija doista propada. U tom slučaju gubi se i uplaćeni iznos državi.
Trenutno nije moguće potvrditi da će svi navedeni projekti propasti. Dio njih bi mogao dobiti produljenje odobrenja ili nove natječaje. Stoga je tvrdnja o “izgubljenim” tri milijarde definitivno pretjerana.
Zaključak
Tvrdnja da je Hrvatska blokirala svih 60 zelenih projekata ukupne snage 3,5 GW vrijednih tri milijarde eura nije u potpunosti točna. Na temelju dostupnih dokumenata i pisma industrijskih udruga može se zaključiti da veliki broj projekata doista zapinje u postupcima i da postoji ozbiljan rizik od gubitka investicija. Međutim, nije potvrđeno da je riječ baš o svih 60 projekata niti da su investicije već izgubljene; realnije je govoriti o kašnjenju i riziku isteka odobrenja. Time ovaj članak možemo ocijeniti kao ,,većinski točan”.
Vidi
- tportal.hr. Pismo Bruxellesu: Hrvatska blokirala 3,5 gigavata zelenih projekata, izgubit će se tri milijarde eura investicija. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://www.tportal.hr/biznis/clanak/pismo-bruxellesu-hrvatska-blokirala-3-5-gigavata-zelenih-projekata-izgubit-ce-se-tri-milijarde-eura-investicija-20250917
- REHVA – Federation of European Heating, Ventilation and Air Conditioning Associations. Renewable Energy Directive (RED, RED II). Dostupno na: https://www.rehva.eu/eu-policy/renewable-energy-directive-red-red-ii
- European Panels Federation. Renewable Energy Directive Recast (RED II). Dostupno na: https://europanels.org/european-policy-developments/climate-energy/renewable-energy-directive-recast-red-ii/
- Udruženje obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH). Industrija bez jeftinije energije, lokalne zajednice bez prihoda, obnovljivi izvori bez budućnosti. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://oie.hr/industrija-bez-jeftinije-energije-lokalne-zajednice-bez-prihoda-obnovljivi-izvori-bez-buducnosti/
- Poslovni dnevnik. OIEH uputio pismo Komisiji: Poziva na hitnu deblokadu obnovljivaca. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na:https://www.poslovni.hr/vijesti/oieh-uputio-pismo-komisiji-poziva-na-hitnu-deblokadu-obnovljivaca-4502091
- Večernji list. Obnovljivci blokirani: nema cijene priključenja, investicije odlaze. Objavljeno 18. rujna 2025. Dostupno na:https://www.vecernji.hr/vijesti/obnovljivci-blokirani-nema-cijene-prikljucenja-investicije-odlaze-iduci-tjedan-1891649
- Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA). Prijedlog odluke o naknadi za priključenje na prijenosnu i distribucijsku mrežu. Objavljeno 30. siječnja 2023. Dostupno na: https://www.hera.hr/hr/docs/2023/Prijedlog_2023-01-30.pdf
- HROTE. Izvješće o tržištu električne energije u RH 2024. Dostupno na: https://files.hrote.hr/files/PDF/RJP/GI_2024_HROTE_Struktura%20ukupne%20preostale%20el%20en%20za%202024.pdf
- Forbes Hrvatska. Udruženje OIEH upozorava na blokadu obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Objavljeno 17. rujna 2025. Dostupno na: https://forbes.dnevnik.hr/aktualno/udruzenje-oieh-upozorava-na-blokadu-obnovljivih-izvora-u-hrvatskoj/