Tehničko veleučilište u Zagrebu · Zagreb

Reintegracija stilogenih galicizama u francuskom prijevodu Krležinih djela

izvorni znanstveni rad

izvorni znanstveni rad

Reintegracija stilogenih galicizama u francuskom prijevodu Krležinih djela

Vrsta prilog u časopisu
Tip izvorni znanstveni rad
Godina 2018
Časopis Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Nadređena publikacija Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Volumen 2018
Svesčić 70
Stranice str. 107-133
ISSN 0449-363X
EISSN 1848-8919
Status objavljeno

Sažetak

Leksičko posuđivanje je uobičajena pojava među jezicima. Tako je i hrvatski jezik posuđivao riječi iz raznih jezika, uključujući i francuski. Međutim, kako je zbog povijesnih i geopolitičkih razloga hrvatski jezik bio dugi niz godina pod snažnim utjecajem njemačkog jezika, većina francuskih posuđenica došla je u hrvatski preko njemačkog jezika. U leksičkom posuđivanju uobičajena je pojava da se posuđenica preuzima uglavnom u suženom značenju (smanjen broj značenja i/ili suženo značenjsko polje). Tako je većina njemačkih replika francuskih modela već imala promijenjeno značenje i kao takve su preuzete u hrvatski jezik. Ipak, zbog čimbenika izvanjezične stvarnosti, manjem broju njemačkih replika prošireno je značenje pa su takve preuzete u hrvatski jezik. Dolaskom u hrvatski jezik većina francuskih posuđenica pretrpjela je prilagodbu na fonološkom, morfosintaktičkom i semantičkom planu i integrirala se u sustav jezika primatelja. Brojne su studije koje se bave istraživanjem integracije stranih riječi u sustav jezika primatelja, ali rijetke su one koje se bave reintegracijom posuđenica u sustav jezika davatelja. Istraživanje reintegracije stilogenih Krležinih galicizama u sustav francuskog jezika ukazalo je na brojne prepreke njihovoj reintegraciji, što govori o opsegu promjena koje posuđenice trpe u prilagodbi jeziku primatelju. Pri tome je utvrđena značajna uloga njemačkog jezika kao jezika posrednika. Zbog semantičkog odmaka galicizama u odnosu na modele prevoditelji su morali primijeniti različite postupke prevođenja Krležinih djela na francuski jezik kako bi uspješno prenijeli piščevu misao i postigli stilogenost izraženu njegovim galicizmima.

Ključne riječi

leksičko posuđivanje ; galizicam ; jezik posrednik ; stilogenost ; Krleža ; reintegracija ; prepreka