Sažetak
U radu su analizirani podaci prikupljeni tijekom hidrogeoloških istraživanja Blatskog polja koja su provedena tijekom 2002-2003 godine s ciljem definiranja optimalnog korištenja podzemnih voda Blatskog polja. Analizom dnevnih podataka o crpnim količinama, salinitetu, razinama vode u zdencima, razinama mora u uvali Bristva na sjevernoj obali i količini oborina zaključeno je da su zalihe podzemnih voda na slivnom području Blatskog polja ograničene i direktno ovisne o visini oborina. Postojeći kapacitet crpilišta koristi praktički kompletne zalihe podzemne vode, tako da se ne može očekivati značajnije povećanje kapaciteta crpljenja na postojećim objektima. Režim crpljenja treba ujednačiti na način da crpke rade kontinuirano kroz 24 sata, manjim kapacitetom, kako bi se izbjegli « ; ; ; nagli skokovi» ; ; ; . Moguće perspektivno područje za proširenje crpilišta je krajnji istočni dio Blatskog polja čije detaljnjije istraživanje nema smisla dok se ne riješi problem otpadnih voda naselja. Taj problem treba hitno riješiti, jer postoji realna opasnost da se u suprotnom ugrozi i postojeće crpilište. Poljoprivredna aktivnost, za sada, ne uzrokuje onečišćenje podzemnih voda. Nitrati se u vodi nalaze u relativno visokim koncentracijama, ali još uvijek u dozvoljenim granicama za pitku vodu. Međutim, zbog sigurnosti, bilo bi uputno poljoprivrednu aktivnost usmjeriti na ekstenzivnu poljoprivredu uz ograničeno korištenje agrotehničkih sredstava.
Ključne riječi
zalihe podzemnih voda; zaslanjenje vodonosnika; otok Korčula