Sažetak
Knjiga već naslovom budi znatiželju (ne)namjernika-čitatelja koja se pojačava pogledom na glavna poglavlja, njih dvanaest, s mnoštvom podpoglavlja, slikovnih i tabličnih prikaza te bogatom korištenom literaturom i relevantnim vrelima podataka. U dijelu Malo poduzetništvo prvotno je predočen tekst o subjektima malog gospodarstva, o dobrim i lošim stranama malog poduzetništva, o uzrocima propasti malih tvrtki, o poduzetničkim zabludama i zamkama, a posebna pozornost posvećena je malom poduzetništvu u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i restoraterstvu te navedene stvarne prepreke osobito u vremenima iznenadnih ekonomskih turbulencija. Poglavlje Ugostiteljstvo privlači pozornost detaljnim raščlambama pojava i pojmova koji često neuki ma pa i stručnjacima prolaze nezapaženo, ili im se posvećuje nedostatna pozornost. Autor pokušava i uspijeva predstaviti ugostiteljstvo kao djelatnost malog poduzetništva i segmentima pružanja usluga, zatim restorane kao tipove ugostiteljstva te klubove kao način ugostiteljsko-hotelske usluge. Poseban je dio posvetio očekivanju gostiju i načinima njihova privlačenja te halal i košer hrani i dobivanju certifikata s time u vezi. Konačno, progovorio je o ugostiteljsko-turističkoj struci, kulinarstvu i kuharstvu te objasnio načine plaćanja karticom i QR kodom. Kako Hotelijerstvo zauzima veliki dio knjige, tu ćemo prvotno pronaći njegovu definiciju i povijest, za tim tekstove o specifičnosti hotelskih kapaciteta, o značajkama hotelske industrije, o menadžmentu u hotelijerstvu, o hrani i piću u hotelijerstvu, o zadovoljnu gostu, o jeziku i struci, o nedopuštenim i neetičnim radnjama, o hotelskom domaćinstvu i tehničkoj službi, o narudžbama u sobu i room servisu, o odnosu menadžmenta i kontrole, o dnevnom boravku u hotelskim sobama, o pametnim sobama te o hotelskim tajnama. Poseban je dio posvećen menadžerskim mogućnostima i dilemama, gratis uslugama te o drukčijim hotelima. U dijelu Turizam dolazi do izražaja životno iskustvo, posebice profesora Stića. Ovdje su predočeni kratki tekstovi o povijesnom pregledu, temeljnim čimbenicima i selektivnim oblicima turizma, o općoj i posebnoj turističkoj politici i njezinim instrumentima, o ciljevima turističke politike i zajednice, o ponašanju potrošača u turizmu, o turističkoj animaciji, o turizmu kao industriji doživljaja, o zanimljivim destinacijama u Hrvatskoj i onim potencijalnim u susjednim zemljama, o ponudi, SWOT analizi i osmica ma u agroturizmu te o inkluzivnoj ekonomiji u turizmu. Bez vrsne radne snage teško je zadržati dostignutu razinu ponude te u knjizi nalazim posebno istraživanje u dijelu Ponašanje djelatnika. Dakako, riječ je o ponašanju djelatnika u ugostiteljstvu, restoraterstvu, hotelijerstvu i turizmu. Iako postoje specifičnosti i različitosti između ugostiteljstva, restoraterstva, hotelijerstva i turizma, zajedničko im je to što se s jedne strane pojavljuje zaposlenik-domaćin, a s druge (ne)zadovoljan gost. Također, ovdje nalazimo kratke tekstove o radnom vremenu, osobnom izgledu, higijeni, odijevanju i radnoj odjeći zaposlenika te njihovu ponašanje prema gostima, o ugostiteljskim lokalima, njihovoj lokaciji i minimalnim tehničkim uvjetima, o uvjetima zadovoljna gosta. U međusobnoj dinamičnoj interakciji, osobito glede očekivanja gostiju, djelatnici svojim izgledom, nastupom, ali i dobro smišljenom prilagodljivom ponudom koriste pogodnosti neposrednog kontakta za zadržavanjem postojećih i privlačenju novih gostiju na temelju dobrih impresija. Cijelo poglavlje Pristup ugostiteljskim objektima istražuje ponašanje zaposlenika, i to počevši od dijela usluživanja do upravljanje sustavom. Tu ćete pronaći tekstove o ulaganju u gosta i stjecanju njegova 24 povjerenja. U dijelu o voditeljima, menadžerima i vlasnicima naglašena je struktura upravljanja, kultu ra gostiju i zaposlenika te kultura voditelja, menadžera i vlasnika. Posebno je naglašen pristup prema gostu i poznavanje struke te sustavu usluživanja. Svaki pojedinac mora raditi najbolje i najsavjesnije, a veliku pomoć u upravljanju imaju, osim iskustva, u suvremenim tehnikama. Iako se povećava broj nost samostalnih istraživača turističkih destinacija i neorganiziranih, pojedinačnih odlazaka, turističke agencije su i dalje nositelji turističkih aktivnosti. U poglavlju o Turističkim organizacijama, politici i putničkim agencijama, u sklopu menadžmenta turističkih organizacija, raspravlja se o njihovim pravnim oblicima, zatim o razini, ciljevima i zadacima njihova menadžmenta, njihovu oblikovanju i njihovu strateškom menadžmentu. U sklopu kompleksa koncepta turističkih politika raspravlja se o turizmu u liberalističkoj politici, konceptualno-dogmatskoj, pragmatičnoj, marketinškoj i strukturnoj turističkoj politici. Nadalje, tu nalazimo tekstove o nositeljima, organizacijskim oblicima, ciljevima i zadacima turističke politike. U dijelu o putničkim agencijama raspravlja se o pojmu, uslugama i vrstama putničkih agencija, zatim o uvjetima pružanja usluga, o jamčevini za aranžman te o minimalnim tehničkim uvjetima i upisniku putničkih agencija. Analizirajući bilo koji segment poslovanja, mnogi često spominju važnost 3K, i to: kvaliteta, kvaliteta i kvaliteta. To posebice dolazi do izražaja kod poznatog omjer kvalitete i cijene. Isto nalazimo u poglavlju Kvaliteta u uslužnim djelatnostima, gdje prvotno nalazimo tekstove o pojmu (definicijama) i povijesti (razvoju) kvalitete usluga (SERVQUAL i SERVPERF model). U dijelu o guruima kvalitete nalazi mo Demingova, Juranova, Crosbyjeva, Ishikawinijeva, Taguchijeva, Feigenbaumova, Shingova, Gar vinova i Petersova učenja o kvaliteti. U tom dijelu raspravlja se o proizvodnji bez zaliha te utjecaju kvalitete na uspješnost (kroz produktivnost, ekonomičnost i rentabilnost). Posebni dijelovi posvećeni su kontroli i upravljanje kvalitetom, zatim zadovoljstvu kupca/potrošača, standardnim pravilima za ugostiteljske djelatnike, hotelskim standardima, sustavu kvalitete u hotelijerstvu, upravljanju kvalite tom u uslužnim djelatnostima, upravljanju ljudskim resursima i drugim aspektima s kvalitetom u vezi. U dijelu Marketing usluga u turizmu i hotelijerstvu konstatira se kako je razvoj marketinške teorije i njezina primjena u praksi vezana prije svega za industrijski razvoj i naglo povećanje ukupno proizvedenih količina različitih proizvoda. Marketinški koncept, njegova struktura i primjena, u potpunosti su prilagođeni odrednicama i karakteristikama poslovanja proizvodnih tvrtki, dok se u suvremenim uvjetima, naglasak konkurencije sve više pomjera prema uslužnim dimenzijama. Izravna interakcija s kupcima omogućuje kontinuirani dijalog i priliv informacija o preferencijama kupaca, njihovim novim željama i zahtjevima, ili prigovorima, naravno za one koji to znaju i žele iskoristiti. Značajan broj uslužnih tvrtki primjenjuje marketinški koncept na vrlo sličan način kao i proizvodna tvrtke. U ovom dijelu prvotno se raspravlja o klasifikaciji i ekonomskom doprinosu usluga, zatim o generičkim strategije, posebice onim izvedenim iz konkurentskih prednosti i iz strategije troškovnog lidera. Posebna se po zornost posvećuje kreiranju generičkih i marketinških strategija rasta na tržištu usluga, izboru strategija rasta te internom, eksternom i interaktivnom marketingu i njihovu međuodnosu i, konačno, objašnjava se marketinški miksa u uslugama. U dijelu Liderstvo u turizmu i hotelijerstvu, nakon pojmovnog pojašnjenja, čine se iskorak prema praktičnim primjerima, gdje se ukazuje na značenje i potrebe liderstva u turizmu i hotelijerstvu. Jednom dostignuta razina mora biti samo temelj daljnjeg iskoraka, a ne zadržavanja i zadovoljstva postignu tim. Iz predočenih tekstova saznajemo koje su sastavnice, obilježja, vještine i izvori liderstva, koji je put od menadžmenta ka liderstvu, razliku između transformacijskog i transakcijskog liderstva te odnos moći i liderstva. Poseban dio posvećen je liderstvu u suvremenoj turističkoj tvrtki. Sve što nas okružuje mora biti u funkciji postizanja cilja koji je dobro korištenje resursa radi sigurnosti i zadovoljstva gosta, ali i zaposlenika. Sve se to vrlo detaljno istražuje u dijelu Poznavanje opreme i 1 Iako je vrsnoće hrvatski sinonim za kvalitetu, autor je u knjizi rabio uobičajeni izraz kvaliteta. 25 inventara, i to od ulaza do zadnjeg korištenog dijela objekta. Iako se sustavno navode svi važniji dijelovi opreme i inventara, bez čovjeka - zaposlenika sve to nije dostatno, ističu se u knjizi. Između osta log, u ovom dijelu raspravlja se o svim aspektima investiranja u turizmu i ugostiteljstvu, o marketinško-psihološkim aspektima hotelske arhitekture te o građevinskim aspektima objekata. Na kraju poglavlja valja istaknuti sljedeće posebne skupine tekstova: prijemni hol i recepcija hotela, organizacija internog prometa u hotelu, restorani, saloni, barovi, kongresne i banket sale, projektiranje i oblikova nje restorana, različiti hotelski sadržaji, ostave i radionice, unutarnje okruženje i sigurnost, budžetira nje izgradnje hotela te problemi izgradnje objekta. Kao zrno u bisernom nizu nalazimo temu Benchmarking u turizmu i hotelijerstvu. Hrvatska turistička ponuda je dio globalne turističke ponude te se pažljivo to i ističe uspoređujući nas s nekim drugim državama te završavajući s važnosti kvalitetnih informacija u velikom usklađenom orkestru kakav je turizam sa svojim sastavnicama. I ovdje, između ostalog, ističemo sljedeće tekstova: područja primjene benchmarkinga, tipovi benchmarkinga u suvremenom poslovanju, ciklus unapređenja kvalitete poslovanja, formalni i neformalni benchmarking proces, prednosti od primjene benchmarkinga, benchmarking i razumijevanje promjena, predmet benchmarking procesa, benchmarking protokol, benchmarking s konkurencijom, benchmarking - prošlost, sadašnjost i budućnost te unapređenje poslovanja domaćih tvrtki. U zadnjem dijelu autor je predočio Potpuri usputnih tekstova koje je pisao radeći na oblikovanju ove knjige. Osim uvodnih naznaka, tu ćemo prvotno pronaći analizu rezultata turizma 2021. godine, zatim tekstove o proizvodu, razvoju novih proizvoda i životnom ciklusu proizvoda, tekst o integriranim menadžment sustavima, o općem pogledu na globalizaciju, o tvrtki i tehnološkim promjenama, o emocionalnoj i racionalnoj inteligenciji, o vezi emocionalne inteligencije i liderstva te još nizu aspekata vezanih za emocionalnu inteligenciju, o marketinškoj komunikaciji, o informaciji kao izvoru znanja te, konačno, predočen je primjer tradicije tvrtke Badel 1862.