Virtualna enciklopedija – redefiniranje zadaće enciklopedijske djelatnosti

Primjenom računala, informacijske i komunikacijske tehnologije, te širenjem Interneta, događaju se promjene u leksikografskoj i enciklopedičkoj djelatnosti. Javljaju se enciklopedije na novim medijima, koje zahvaljujući novim mogućnostima prerastaju u sasvim nove vrste enciklopedijskih djela, ujedno mijenjajući i načine njihove produkcije, te ulogu same leksikografske i enciklopedičke djelatnosti. Na osnovi obrade povijesnog razvoja enciklopedija na novim medijima, te analize njihovih današnjih predstavnika, determinirane su slijedeće odlike po kojima se takva djela razlikuju od tradicionalnih: hipertekstovnost, multimedijalnost, interaktivnost, neograničenost opsega, povezanost s vanjskim izvorima, kolaborativnost i povratne informacije, te adaptivnost, a istražene su promjene do kojih svaka od tih odlika dovodi. Sistematizirano je i nazivlje novih oblika enciklopedija te uobičajena podjela s obzirom na vrstu medija na kojem se objavljuju, a ukazano je i na nedostatke takve podjele. Predložena je nova podjela prema prirodi suštinskih razlika u odnosu na tradicionalne enciklopedije, s naglaskom na virtualne enciklopedije koje se definira kao enciklopedijska djela koja nastaju i kontinuirano se razvijaju kolaboracijom suradnika i korisnika, a zasnovana su na naprednim rješenjima informacijske i komunikacijske tehnologije. Također je razrađena koncepcija enciklopedijskog portala znanja kao virtualne enciklopedije, te ukazano na potencijalnu ulogu takvog portala kao pravca razvoja enciklopedija i enciklopedičke djelatnosti. Na osnovi prikazanog zaključuje se da je suština promjena u leksikografskoj i enciklopedičkoj djelatnosti njezino preusmjeravanje od pripreme i dovršetka vremenski i suradnički ograničenih projekata, ka moderaciji (kanaliziranju) procesa kolaborativne suradnje među otvorenim skupom aktera, koji zajednički djeluju na evoluciji enciklopedijskih djela bez zadanog vremenskog ograničenja.