Sažetak
Potres u Zagrebu ponovno je potakao interes građana za pravodobnom i kvalitetnom zaštitom od te prirodne pojave koju je za sada nemoguće predvidjeti. Na žalost, još uvijek dio stanovništva smatra da netko drugi (a ne oni sami) trebaju zaštititi njihovu privatnu imovinu. Razlozi za to su različiti – nedovoljni prihodi obitelji koji ne omogućavaju dodatne izdatke, neznanje o mogućim rizicima za imovinu koju posjeduju, ali često i nemar pojedinaca. Kada se dogodi potres veće jakosti i kada strada veći broj objekata, počinju rasprave kako i na koji način sanirati štetu. Obično se proglašava elementarna nepogoda na tom području, skuplja se pomoć putem različitih kanala i iz različitih izvora, a sanacija traje godinama. Pri tome se često zaboravlja da osiguravajuća društva u Hrvatskoj omogućavaju svima da osiguraju svoju imovinu od potresa, kako bi u što kraćem roku dobili naknadu kojom se može što prije početi sa sanacijom oštećenih objekata. Zagreb, kao glavni grad RH, te okolne županije su, unatoč potresu, zapravo u povoljnoj situaciji jer je za sanaciju potresa izglasan i poseban zakon. Na žalost, stanovnici ostalih dijelova Hrvatske to ne mogu očekivati, prije svega zbog nedostatka novca. Stoga se vlasnici objekata trebaju sami pobrinuti za zaštitu svoje imovine.
Ključne riječi
potres osiguranje
