Sažetak
Pojam umjetne inteligencije danas je vrlo često korišten bez cjelovite spoznaje na što se zapravo odnosi. Najčešće asocijacije povezane su samoupravljivim vozilima, autonomnim letjelicama, humanoidnim robotima, ili apstraktnim računalnim sustavima koji prikupljaju goleme količine nestrukturiranih podataka, nadziru, pa čak upravljaju osobnim životima. Namjena takvih sustava je nejasna ili zlonamjerna. U praksi umjetna inteligencija je grana računalnih znanosti koja se bavi automatizacijom inteligentnog ponašanja, a želi objasniti i emulirati inteligentno ponašanje u smislu računalnih procesa. Možemo dodatno reći da umjetna inteligencija predstavlja niz tehnologija koje se koriste za obavljanje funkcija koje zahtijevaju inteligenciju ljudi, odnosno proučava kako učiniti da računala rade stvari u kojima su, trenutno, ljudi bolji. U ljudskoj je prirodi da nas plaši nepoznato. Pa ipak, zbog napretka i široke primjene računalnih sustava umjetne inteligencije nepobitno postoji opravdana zabrinutost zbog potencijalnih opasnosti koje proizlaze iz povreda prava na pristup osobnim podacima, tj. u čuvanju privatnosti. Potrebno je jasno odrediti nove potencijalne opasnosti koje proizlaze iz neetičnog korištenja umjetne inteligencije u prikupljanju i obradi osobnih podataka. Od posebne pažnje su inteligentni sustavi koje se koriste za mjerenje emocionalnih stanja, ponašanja, stavova i mišljenja, odnosno prikupljanje podataka u svrhu profiliranja osoba. U radu su navedene mogućnosti današnjih tehnologija u ovim područjima, karakteristični primjeri primjene, te koraci koji je potrebno poduzeti kako bi se smanjila mogućnost zlouporabe osobnih podataka.
Ključne riječi
cybersecurity GDPR umjetna inteligencija prepoznavanje emocija