Sažetak
Begović se čitavog života bavio projektiranjem i oblikovanjem interijera izložbeno-prezentacijskih prostora Sve je započelo 1952. godine izradom diplomskog rada na temu projekta Galerije moderne umjetnosti u Zagrebu, Početak tematskog niza briljantno markira izložbeni paviljon tvornice Đuro Đaković na Zagrebačkom velesajmu 1961. godine, nakon kojega slijedi adaptacija i unutrašnje uređenje Atelijera Meštrović u Mletačkoj 8 u Zagrebu. Pripadao je sloju arhitekata koji se družio s brojnim likovnim umjetnicima, pa tako u vrijeme procvata naivnog slikarstva u okolici sela Hlebine 1960-ih godina radi Galeriju naivne umjetnosti. U neizvedenom projektu adaptacije postojeće i projektu nove zgrade Moderne galerije u Zagrebu (1969. – 1975.), Begović je posegnuo za pluralističkim odnosom starog i novog. Naposljetku, radi i visokovrijedne likovne prezentacije unutrašnjeg uređenja zagrebačkih trgovina Elektrotehna i Ukus (1957. – 1958.) koje ukazuju na Begovićevu pažnju koju je podjednako iskazivao projektima novih komercijalno-prezentacijskih prostora u samom središtu grada, što će postati primjer za daljnja rješenja u povijesnim jezgrama.
Ključne riječi
Miroslav Begović izložbeni prostori galerije muzeji trgovine
