Sažetak
U radu su su prikazani matematički modeli za predviđanje krivulja prokaljivosti čelika. Prokaljivost čelika određena je u pokusu čeonog gašenja Jominy epruvete te ovisi o kemijskom sastavu čelika, parametrima austenitizacije i veličini austenitnog zrna. Za njeno predviđanje u literaturi postoji niz matematičkih modela : predviđanje prokaljivosti čelika regresijskim jednadžbama na temelju kemijskog sastava prema Just-u, predviđanje prokaljivosti čelika na temelju kemijskog sastava i mikrostrukturnih pretvorbi modelom Creusot-Loire i model hiperbolne sekante. Točnost razrađenih modela provjerena je na čelicima EN 42CrMo4 i EN 90MnCrV8. U uvodnom dijelu objašnjeni su pojmovi prokaljivosti, Jominy pokusa te norme za ispitivanje prokaljivosti. U eksperimentalnom dijelu su opisani, postavljeni i riješeni matematički modeli gašenja Jominy epruvete kojim se predviđa vrijeme hlađenja od 800 do 500 °C i tvrdoća po visini epruvete ovisna o kemijskom sastavu, toplinskim svojstvima i parametrima austenitizacije. Rezultati matematičkog modeliranja krivulje prokaljivosti pokazuju primjenjivost Justovog modela na alatni i konstrukcijski čelik, Creusot-Loire modela samo na konstrukcijski čelik, dok se model hiperbolne sekante u potpunosti odbacuje.
Ključne riječi
prokaljivost čelika ; Jominy pokus ; matematičko modeliranje