Konceptualni model otklanjanja neusklađenosti poduzeća Europskog gospodarskog prostora s člankom 32. Opće uredbe o zaštiti podataka razvijen primjenom BI alata

U ovom specijalističkom poslijediplomskom radu analiziraju se javno dostupne odluke nadzornih tijela za zaštitu podataka s područja Europskog gospodarskog prostora (EGP), s ciljem utvrđivanja konkretnih propusta u poduzimanju odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera, a koji su doveli do izricanja upravnih novčanih kazni. Analiza je provedena primjenom alata i koncepata poslovne inteligencije radi identifikacije obrazaca, trendova i zajedničkih obilježja povreda. Istraživanje se temelji na 156 javno dostupnih odluka nadzornih tijela za zaštitu podataka donesenih u razdoblju od mjeseca siječnja 2018. do siječnja 2024. godine, kojima su izrečene upravne novčane kazne subjektima privatnog sektora u 21 zemlji EGP-a zbog povreda članka 32. Opće uredbe o zaštiti podataka („sigurnost podataka“). Primjenom analize sadržaja i BI alata, istraživanje klasificira povrede članka 32. prema svim njegovim segmentima, izostalim tehničkim i organizacijskim mjerama, sektorima te visini novčanih kazni, uz identifikaciju poveznica s drugim odredbama Uredbe. Nalazi otkrivaju najčešće ponavljajuće nedostatke, poput izostanka procjena rizika, planova odgovora na incidente, neadekvatnih kontrola pristupa te izostanka revizijskih zapisnika. Analiza 156 odluka iz 21 države EGP-a pokazala je da se povrede članka 32. rijetko odnose na pojedinačne propuste, već u pravilu ukazuju na sustavne slabosti u upravljanju rizicima i praksama informacijske sigurnosti. Istraživanje je pokazalo da su nadzorna tijela uz povrede članka 32. učestalo utvrđivala i povrede temeljnih načela iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao i drugih odredbi vezanih uz transparentnost (čl. 13.), zakonitost (čl. 6.), tehničku i integriranu zaštitu podataka (čl. 25.) te odgovornost voditelja i izvršitelja obrade (čl. 24. i 28.). To potvrđuje da sigurnost obrade nije izolirano pitanje, već integralni dio šireg okvira usklađenosti. Rad pokazuje kako poslovna inteligencija (eng. Business Intelligence, BI) može pružiti strukturirane uvide u regulatorne trendove i uobičajene sigurnosne praznine, podupirući istodobno napore usklađivanja i razvoj politika. Konačno, rezultati naglašavaju da usklađenost s Općom uredbom o zaštiti podataka nije samo zakonska obveza, već i strateški čimbenik konkurentnosti, povjerenja i održivog poslovnog rasta u digitalnom gospodarstvu.