Knjižničar – navigator kroz industriju znanja

U radu je ukazano na koje se sve načine može doći do znanja, i koja je uloga knjižničara u tome danas sve zahtjevnijem procesu. Od uvoda pa do zaključka obrađuju se terminologija, osnovne značajke, načini djelovanja, mogućnosti, opseg kao i sudionici u velikom sustavu nazvanom "industrija znanja". Poznato je da se znanje smatra kompetencijom čovjeka kao pojedinca, društva u cjelini, te općenito načina života. Informacija postaje četvrtim čimbenikom proizvodnje (uz rad, zemljište i kapital), ali i roba kojom se može trgovati. Osim kvalitete usluge, utjecaja na dotadašnje znanje, te procjene gubitka zbog nemogućnosti eksploatacije iste, još je niz drugih komponenti koje jednu informaciju čine vrjednijom od neke druge. Danas je u opticaju ogroman kvantum informacijskih izvora (i tradicionalnih i elektroničkih). Postoje stručnjaci različitih profila, koji su educirani kako bi, iz niza pokazatelja, mogli procijeniti koji će informacijski izvor na dostatan, kvalitetan i suvremen način zadovoljiti iskazanu korisnikovu potrebu. Najdostupniji među njima, knjižničar, postaje informator, vrsni informacijski pomoćnik i vodič kroz zahtjevno globalno informacijsko doba, te navigator kroz sve zahtjevniju informacijsku industriju. Knjižničarska struka je prvenstveno uslužna djelatnost. Svoje je djelovanje marketinški organizirala prema zakonima tržišne ponude i potražnje. Angažirana je u svim oblicima javnog djelovanja, obavezno normira, prati i ocjenjuje rad svoje informacijske službe, te se bavi različitim etičkim pitanjima, a što je detaljno elaborirano u samom radu.