Sažetak
U dosadašnjim interpretacijama kretanja podzemnih voda u krškim vodonosnicima Istarskog poluotoka pretpostavljena su relativno mala i pretežito odvojena priljevna područja pojedinih izvora. Novija istraživanja pokazala su određene nejasnoće glede takovih rješenja priljevnih područja što je bio poticaj da se pri interpretaciji kretanja podzemne vode posebna pozornost posveti pručavanju kemizma vode, i to kako onih pokazatelja koji ukazuju na verijacije prirodnog kemijskog sastava podzemne vode, tako i onih koji izražavaju njenu promjenu usljed antropogenog utjecaja. Značaj i rezultati pručavanja kemizma vode prikazani su na primjeru izvora Sv. Ivan u Istri. Na osnovu prirodnog kemijskog sastava podzemne vode interpretirano je porijeklo vode izvora, dok su posljedice antropogenog utjecaja ukazale kako na složenost zadržavanja vode u podzemlju tako i na dosezanje regionalnog komuniciranja podzemnih voda, odnosno da u napajanju izvora sudjeluju znatno širi regionalni tokovi i da stvarno priljevno područje izvora seže do najviših predjela karbonatne zaravni, odnosno planinskog masiva Ćićarije.
Ključne riječi
krški vodonosnici; kemizam voda; kretanje podzemnih voda; Istra; Hrvatska