Sažetak
Usklađivanje hrvatskog vodnog zakonodavstva s europskim standardima na području voda rezultiralo je novim sustavom ocjenjivanja stanja voda. Uvedeno je ekološko stanje, kao kompleksna ocjena stanja, utemeljena na odgovarajućim biološkim i pratećim fi zikalno-kemijskim i hidromorfološkim elementima kakvoće. Raspoloživi podaci o hidromorfološkim značajkama hrvatskih rijeka i jezera upućuju na njihovo relativno dobro hidromorfološko stanje. Nezadovoljavajuće hidromorfološko stanje utvrđeno je na 2.681 km tipiziranih rijeka ili 20, 5% njihove ukupne dužine. Udio hidromorfološki nezadovoljavajućih jezera je veći i obuhvaća gotovo 50% svih tipiziranih jezera. Većina hidromorfološki nezadovoljavajućih vodnih tijela predlaže se za kategoriju znatno promijenjenih i umjetnih vodnih tijela, za koja vrijede blaža ekološka mjerila, što još treba opravdati odgovarajućim ekonomskim analizama. Radi se o 2.250 km rijeka i 15 jezera. Postupna renaturalizacija je predviđena za 431 km rijeka i jedno jezero. Relativni udio problematičnih vodnih tijela i vodnih tijela predloženih za renaturalizaciju nešto je veći na jadranskom vodnom području u odnosu na vodno područje rijeke Dunav.
Ključne riječi
hidromorfološko stanje; hidromorfološki element kakvoće; umjetna i