Dizajniranje ekonometrijskog modela fiskalnog opterećenja starenja primjenom alata poslovne inteligencije

Starenje stanovništva u državama Europske unije opterećuje javne financije putem sve većih rashoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Istodobno, udio radno sposobnog stanovništva u ukupnoj populaciji sve je manji, što utječe na sposobnost države u financiranju rashoda povezanih sa starenjem. Cilj rada je, primjenom alata poslovne inteligencije, identificirati sastavnice i konstrukte fiskalnog opterećenja starenja, s posebnim naglaskom na produktivnost kao moderator tog odnosa. Motivacijska pretpostavka rada bila je kako povećanje produktivnosti omogućava rast BDP-a bez povećanja broja zaposlenih, čime bi se države lakše nosile s rastućim rashodima povezanim s demografskim starenjem. Analiza je provedena na uzorku 27 zemalja Europske unije na podacima koji datiraju iz razdoblja od 2012. do 2022. godine. Istraživanje je provedeno kombiniranom metodologijom. U prvoj, eksploratornoj fazi, vizualnom analizom u alatu Microsoft Power BI identificirani su obrasci, trendovi i odstupanja koji su poslužili kao osnova za dizajn ekonometrijskog modela. Zatim je, u drugoj fazi, procijenjen panel model s fiksnim efektima uz interakciju starenja i produktivnosti. Sve su tri hipoteze potvrđene. Vizualna analiza potvrdila je pozitivnu vezu između demografskog starenja i fiskalnog opterećenja starenja (H1) te pokazala da je države moguće grupirati u klastere prema promatranim varijablama uz identifikaciju iznimki (H2). Ekonometrijska analiza pokazala je statističku značajnost interakcijskog koeficijenta između starenja i produktivnosti (β₃ = 0,007; p = 0,007), s točkom preokreta na razini indeksa 103,71. Time je i ekonometrijski potvrđen moderacijski učinak produktivnosti rada (H3). Ipak, pozitivan predznak koeficijenta moderacijskog člana kontraintuitivan je nalaz koji ne potvrđuje pretpostavljenu ulogu produktivnosti rada kao amortizera fiskalnog opterećenja starenja.