Sažetak
elik dio literature o povijesti i kulturnoj baštini dostupan je isključivo u fizičkom (tiskanom) obliku. Tradicionalni stav prema obrazovanju još uvijek više vrednuje ove izvore pored digitalnih metoda učenja i distribucije informacija. To se često odvija upravo u zajednicama gdje su ljudima ove informacije već teško dostupne. Rješavanju problema dostupnosti i općeg interesa može doprinijeti upravo digitalizacija. Ovaj rad raspravlja problematiku poduhvata aktera van akademske zajednice u polju kulturne prezervacije. Također, na primjeru odabrane kulture stećaka i bosančice ukazuje na mogućnosti korištenja široko dostupnih programa i alata za promociju kulturne baštine u digitalnom svijetu. Kroz nekoliko primjera, digitaliziraju se različiti mediji ove kulture kao što je pismo, ikonografija i reljefne karakteristike spomenika. Materijal se povezuje u obliku interaktivne edukativne web stranice. Za razliku od tradicionalnih izvora, proizvedeni digitalni resursi na web stranici vizualno komplementiraju tekstualne informacije i tako upotpunjuju iskustvo učenja. Od digitalnih materijala korišteni su fontovi, digitalne ilustracije, 3D modeli i kartografske informacije.
Ključne riječi
kulturna baština digitalizacija web stranica
