Sažetak
Nekontroliranim i neodgovornim ispuštanjem velikih količina stakleničkih plinova antropogenog podrijetla povećava se utjecaj na klimatske promjene koje predstavljaju sve veću prijetnju društvu i gospodarstvu. Donošenjem raznih međunarodnih klimatskih i energetskih inicijativa želi se postići smanjenje negativnog utjecaja na klimatske promjene, što je u sektoru zgradarstva, između niza direktiva koje su utjecale na smanjenje potrošnje energije, rezultiralo nastankom pokazatelja pripremljenosti zgrada za pametne tehnologije. Svrha navedenog indikatora jest ocjenjivanje "pametnosti zgrade", odnosno primjena digitalnih tehnologija. Kroz rad je opisan razvoj Direktive o energetskim svojstvima zgrada koja utječe na buduće uvođenje analize spremnosti zgrada za pametne tehnologije. Pametne zgrade u konačnici pomažu u ostvarivanju cilja dekarbonizacije sektora zgradarstva kroz bolji nadzor, upravljanje i integraciju termotehničkih i svih ostalih energetskih sustava u zgradama. Dodatno se postiže povećanje energetske učinkovitosti postojećih sustava, integraciju obnovljivih izvora energije, poboljšanje kvalitete zraka i udobnosti te poticanje inovacija i ulaganja. U ovom se radu nastoji detaljno opisati pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije te su dana dva primjera analize i primjene u višestambenim zgradama i obiteljskim kućama u europskim zemljama. Dodatno je napravljena preliminarna analiza dva scenarija tehničkih sustava u zgradi Geotehničkog fakulteta. Tehnički su sustavi zgrade dodatno opisani kako bi se prikazale njihove karakteristike. Provedenom analizom utvrđeno je kako sustavi oba scenarija ne postižu ni približno zadovoljavajuću ocjenu "pametnosti". Nadalje, napravljena je i dodatna analiza sa svrhom procjene starosti i životnog vijeka tehničkih sustava. Rezultati analize ukazuju na zastarjelost tehničkih sustava za koje se procjenjuje da se ne isplate nadograđivati pametnim tehnologijama. Takvi rezultati dodatno su potvrdili ocjene "pametnosti" dobivene analizom scenarija. Preporučena je zamjena svih sustava osim fotonaponskih kolektora za koje se preporučuje nadogradnja jer su instalirani tijekom 2023. godine. Također, preporučuje se analiza raznih kombinacija tehničkih sustava s kojima bi se ubuduće zgrada Geotehničkog fakulteta mogla nadograditi kako bi se unaprijed analizirala mogućnost povezivanja sustava i njihovo zajedničko upravljanje pomoću čega bi dijelovi svih sustava koji se ugrađuju mogli međusobno komunicirati, te u svrhu smanjenja potrošnje energije provjerilo stanje "pametnosti" zgrade za takve scenarije i dala njihova ocjena.
Ključne riječi
dekarbonizacija Direktiva o energetskim svojstvima zgrada pametne zgrade pokazatelj pripremljenosti za pametne tehnologije