Sažetak
U ovom radu analizirana je pojava jakih nevremena na području grada Zagreba, s naglaskom na kratkotrajne ekstremne oborine i vjetrove te njihov utjecaj na građevinske konstrukcije. Razlog za odabir ove teme proizlazi iz sve učestalijih izvještaja o naglim urbanim poplavama i olujnim nevremenima koja pogađaju hrvatske gradove, kao i iz potrebe da se preispita jesu li projektni parametri sustava odvodnje i opterećenja vjetrom, definirani prije više desetljeća, još uvijek usklađeni sa suvremenim klimatski prilikama s kojima se susrećemo danas. Cilj rada bio je na temelju 10-minutnih meteoroloških podataka oborine i vjetra izmjerenih na postaji Zagreb-Maksimir u razdoblju od 2000. do 2024. godine analizirati učestalost, intenzitet i vremenski raspored ekstremnih događaja te utvrditi postoji li trend njihova porasta. Posebna pozornost posvećena je istovremenoj pojavi jake oborine i jakog vjetra, koja za građevinske konstrukcije predstavlja dodatno opterećenje. Učestalost ekstremnih događaja analizirana je brojanjem dana u godini u kojima je pojedini unaprijed definirani prag oborine ili vjetra bio premašen, nakon čega je za svaki pokazatelj provedena linearna regresija broja dana u odnosu na godinu uz statističko testiranje značajnosti dobivenog trenda. Ovakav pristup omogućio je utvrđivanje postoji li dugoročni trend porasta učestalosti ekstremnih događaja za oborinu i za vjetar, kao i za njihovu istovremenu pojavu.
Ključne riječi
Nevrijeme Zagreb Oborine Vjetar