Sažetak
Kakvoća podzemne vode obično se promatra sa dva gledišta: hidrogeološko i analitičko-sanitarno. Pri hidrogeološkom gledištu promatra se prirodna kakvoća podzemne vode i antropogeni utjecaj, a kod analitičko-sanitarnog interes je okrenut pronalaženju pojava onečišćenja koje ugrožavaju kakvoću vode za piće. Kod kakvoće podzemne vode u kršu izražena je ovisnost o hidrološkim uvjetima, što ponašanje izvora čini teško predvidljivim, a zaštitu izuzetno teškom. U radu se daje prikaz kakvoće podzemne vode u kršu na primjeru Istre.
Ključne riječi
hidrogekemijski facijes; antropogeni utjecaj; Istra