Sažetak
Onečišćenje okoliša, rizik za javno zdravlje, degradacija tla, emisije metana i procjednih voda te klimatske promjene posljedice su nepravilnog gospodarenja otpadom. Poznavanje svojstava otpada ključno je za iskorištavanje njegovog potencijala, čija oporaba postaje ozbiljan izazov diljem svijeta. Količina i sastav organske frakcije iz miješanog komunalnog otpada (OFMKO) ovisi o geografskom položaju, broju stanovnika, gospodarskim aktivnostima, prehrambenim navikama, sezoni i sustavu sakupljanja. U Europskoj uniji ovakva frakcija smatra se mješavinom kuhinjskog otpada i otpada iz parkova i vrtova. Mogućnosti gospodarenja ovom frakcijom su usmjerene na stabilizaciju OFMKO-a primjenom različitih tehnologija temeljenih, ili na termičkim (npr. spaljivanje uz iskorištavanje energije), ili češće na biološkim procesima (kompostiranje, anaerobna digestija). U posljednje vrijeme istražuju se načini za valorizaciju OFMKO-a proizvodnjom novih proizvoda primjenom koncepta u kojem otpad koji je nastao u jednom procesu postaje sirovina u drugom procesu bez nastanka otpada. Karakterizacija OFMKO stoga predstavlja temeljnu informaciju za valorizaciju biorazgradivog otpada kao ključnog pokretača rasta biogospodarstva. U ovom radu provedena je karakterizacija prosijane frakcije manje od 40 mm reprezentativnog realnog uzorka iz miješanog komunalnog otpada s područja središnje Hrvatske i jugozapadnog područja Istre. Rezultati pokazuju da udio biorazgradive organske frakcije u miješanom komunalnom otpadu je veći od 61,5 % uz visoku prosječnu vrijednost omjera BPK5/KPK od 0,80±0,05 što ukazuje na visok potencijal za biološku valorizaciju ispitivanog realnog uzorka OFMKO-a.
Ključne riječi
organska frakcija; miješani komunalni otpad; valorizacija; bioragradivost