Sažetak
Uklanjanje humusnih tvari iz vodenih otopina provedeno je šaržno pri pH-vrijednosti 6 i temperaturi 25 oC micelijskim zrncima plijesni Aspergillus niger 405, Aspergillus ustus 326 i Stachybotrys sp. 1103. Tijekom pokusa praćene su koncentracije humusnih tvari u vodenoj otopini spektrofotometrijski pri valnoj duljini = 340 nm. Provedbom pokusa, odabirom kinetičkog modela te matematičkim modeliranjem, procijenjeni su kinetički parametri potrebni za kvantitativnu usporedbu učinkovitosti uklanjanja humusnih tvari s navedenim plijesnima. Freundlichov model dobro opisuje proces biosorpcije, a proces biorazgradnje modificirani oblik Monodove jednadžbe. U procesu biosorpcije plijesni Stachybotrys sp. 1103 i A. niger 405 sorbiraju 70, 5 % odnosno 74, 5 % humusnih tvari. U procesu biorazgradnje te ukupnom uklanjanju humusnih tvari iz vodene otopine, plijesan A. ustus 326 pokazala se najučinkovitijom uklanjajući 92, 4 %, a od toga je biorazgrađeno do 27, 3 % humusnih tvari.
Ključne riječi
humusne tvari ; micelijska zrnca