Sažetak
Kao posljedica intenzivnog korištenje tla i voda ruralnoga riječnog sliva, nastala je potreba ostvarenja ravnoteže između gospodarskih razvojnih ciljeva i ciljeva zaštite okoliša riječnog sliva. Prema definiciji OECD-a, cca 90 % ukupnog područja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno područje, a cca 45 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim područjima. S tom idejom, izrađen je i primijenjen model upravljanja kakvoćom voda radi ostvarenja cjelovitog upravljanja kakvoćom voda kakvoćom voda ruralnoga riječnog sliva, te smanjenja rizika od eutrofikacije voda i rizika nepostizanja dobrog stanja voda. Razvijeni model testiran je na ruralnom prekograničnom slivu rijeke Sutle između Slovenije i Hrvatske. Rijeka Sutla čini granicu između Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Predstavljena učinkovitost primijenjenih mjera može se koristiti za izradu preporuka za primjenu dopunskih mjera „po mjeri“ riječnog sliva, i to za buduće scenarije s uključenim klimatskim promjenama i za ostalih 9 od 11 podslivova. Primijenjene dopunske mjere, zelena infrastruktura i agro-okolišne mjere, uključujući najbolju poljoprivrednu praksu, pokazale su značajni učinak zadržavanja sedimenta, ukupnog N i ukupnog P, te smanjenja pritisaka nutrijenata i sedimenta nizvodno u slivu. Također, predložene mjere mogu se primijeniti i za npr. manje nagibe poljoprivrednih zemljišta kako bi se osiguralo zadržavanje sedimenta i nutrijenata u ekstremnim hidrološkim prilikama.
Ključne riječi
model upravljanja kakvoćom voda, ruralna područja, sliv rijeke Sutle, dopunske mjere „po mjeri”riječnog sliva, zelena infrastruktura i agro-okolišne mjere