Sažetak
Sredinom svibnja 2023. godine, šire područje Hrvatske zadesilo
je grmljavinsko nevrijeme što je osim materijalne štete rezultiralo
i poplavama na području gradova Gračaca, Obrovca, Duge Rese,
Hrvatske Kostajnice, Karlovca i Petrinje. Kao i uvijek u takvim
slučajevima, postavlja se pitanje koliko je moguće osloniti se na
rezultate prognostičkog modela, naročito na prognoze za više dana
unaprijed imajući posebno u vidu potrebe sudionika u operativnoj
obrani od poplava. Radi toga provedena je preliminarna analiza rada
hidrološko-hidrauličkog prognostičkog modela Sava SM2 tijekom
poplavnog događaja kao doprinos sagledavanju njegovih performansi
u operativnom korištenju. Iako je težište analiziranog događaja bilo
nešto južnije na slivu Otuče, odnosno Zrmanje, velike vode su i na slivu
Kupe, a naročito na branjenom području 11, na nizu dionica obrane
od poplava zahtijevale donošenje odluka o potrebnim mjerama za
što prognostičke informacije mogu biti vrlo korisne. Razmatranje
rezultata statistika NSE, PBIAS i RMSE pokazalo je da je Sava SM2 vrlo
kompleksan sustav, pa je neophodno osigurati efikasno upravljanje
njime kako bi se operativna obrana od poplava mogla što više osloniti
na prognoze. Radi toga, praćenje rada prognostičkih modela svakako
bi trebalo biti sustavna aktivnost te su dane preporuke za daljnje
korake na unapređenju i moguće aktivnosti.
Ključne riječi
model Sava SM2; prognoza; NSE; PBIAS; RMSE; sliv Kupa; branjeno područje 11