Sažetak
Aktualna legislativa propisuje granične razine niskofrekvencijskih elektromagnetskih polja, (EMP), kojima su izvori svi elementi elektroenergetskog sustava, (EES), nazivnog napona većeg od 1 kV, (transformatorske stanice, elektroenergetske vodove, rasklopna postrojenja, ...). Ekonomija EES u cjelini, ili nekog njegovog aplikacijskog dijela, pod udarom je troškova koji proizlaze iz propisanih obveza uvjetovanih Pravilnikom o zaštiti od EMP, gdje se element, uređaj, sklop, sustav ili bilo koji elektroenergetski objekt, (EEO), promatra kao pojedinačni izvor. Formalnim inzistiranjem na udovoljavanju legislativnih zahtjeva zanemarena je činjenica i svojstvo EES koji je nužno promatrati u cjelini. U ovom radu su prezentirana iskustva koja problematiku elektromagnetskih polja u EES analiziraju korištenjem elektromagnetskog modela, utemeljenog na primjeni tehnike konačnih elemenata. Eksperimentalno dobiveni rezultati mjerenja na EES uspoređivani su s izračunatim za granične razine referentnih veličina na području profesionalne izloženosti i na području povećane osjetljivosti, ukazuju na potrebu preispitivanja zahtjeva vezanih na prva i periodička mjerenja, izradu elaborata zaštite i izradu studija. To posebno dolazi do izražaje za niz tipskih objekata i statističkih obrada dobivenih rezultata.
Ključne riječi
Granične razine niskofrekvencijskih elektromagnetskih polja; Pravilnik o zaštiti od elektromagnetskih polja; elaborat zaštite; prva i periodička mjerenja