stručni rad
U članku se analizira stanje onečišćenja podvodnog okoliša kao posljedica odbacivanja ili odlaganja minsko – eksplozivnih sredstava i drugog streljiva na morsko dno nakon II. Svjetskog rata. Posebno su opasna ona mjesta gdje su potopljeni brodovi ili su postala odlagališta kemijskog oružja, bojnih otrova ili plinskih bombi. U članku se nadalje prezentiraju lokacije kontaminirane bojnim otrovima i eksplozivima s posebnim naglaskom na Jadransko more. Najveća opasnost prijeti i od velikog broja potopljenih brodova (oko 7.800), uključivši i 860 naftnih tankera, za vrijeme II. Svjetskog rata koji već 60 godina korodiraju na morskom dnu, kao i od bačenog streljiva, minsko - eksplozivnih sredstava, kemijskog naoružanja i ostalih eksplozivnih naprava i tvari koje isto tako korodiraju na morskom dnu. To je zapravo vremenska bomba koju jako malo država (osim možda Kanade) shvaćaju kao ozbiljan problem. Na kraju članka prezentiraju se međunarodni ugovori i konvencije kojima se regulira pitanje svakojakog otpada i streljiva koje se nalazi u morima, a posebno se naglašavaju obveze proizašle iz Barcelonske i Londonske konvencije. Važan istraživački cilj je izraditi pomorski katastar svih eksplozivnih i drugih opasnih sredstava koja se nalaze u moru, podmorju i priobalju, te na obalnim/otočnim rubovima kako su to učinile i druge pomorske države Europe. Polazište za izradu pomorskog katastra je Deklaracija o zaštiti okoliša kojom se Republika Hrvatska obvezala provesti neodložne mjere zaštite priobalja i podmorja Jadrana u cilju očuvanja bogatstva flore i faune kako bi se uključila u projekte podmorskih parkova.
onečišćenje morskog dna; minsko-eksplozivna sredstva; streljivo; kemijsko naoružanje; bojni otrovi; konvencije; pomorski katastar; lokacije potopljenog streljiva
Razvojem virtualizacijskih tehnologija raste kompleksnost IT sustava, dok korisnici istovremeno zahtijevaju brži pristup resursima, napredne integracije i jednostavnost korištenja. Jedno od ključnih rješenja za ove izazove primjena je…
Ovaj rad istražuje i uspoređuje mogućnosti prosljeđivanja grafičkih kartica na Hyper-V i KVM hipervizorima prema virtualnim strojevima, detaljno opisujući metode, postupke i razlike u arhitekturi koje utječu na…
The ever-growing usage and adaptation of HTTP/3 in web traffic leverages Quick UDP Internet Connections (QUIC) as a transport protocol. QUIC is widely recognized for reduced latency, enhanced…
