Društvene posljedice ulaska u schengenski prostor na hrvatska pogranična područja

sažetak izlaganja sa skupa

sažetak izlaganja sa skupa

Društvene posljedice ulaska u schengenski prostor na hrvatska pogranična područja

Vrsta prilog sa skupa (u zborniku)
Tip sažetak izlaganja sa skupa
Godina 2025
Nadređena publikacija X. Nacionalni kongres Hrvatskog sociološkog društva - Procesi fundamentalnih društvenih transformacija: zdravlje, starenje, useljavanje : knjiga sažetaka
Stranice str. 59-60
Status objavljeno

Sažetak

Hrvatska je u schengenski prostor ušla 1. siječnja 2023. nakon deset godina članstva u EU. Iako nedovoljno raspravljan u hrvatskoj javnosti, ulazak u schengenski prostor donio je značajne promjene u pograničnim područjima. Prvenstveno je naglašeno olakšavanje prometa prema Europskoj uniji na zapadnim i sjevernim granicama.
No, ulazak Hrvatske u schengenski prostor koincidirao je s intenzivnom politizacijom migracija i ponovnim uvođenjem graničnih kontrola u zapadnim članicama EU. Istočne su granice, pak, nakon uvođenja schengenskog režima suočene s pitanjima prometnih gužvi, otežavanja prekogranične opskrbe, sekuritizacije migracija te posljedično smanjenja intenziteta prekogranične komunikacije.
Prema Schimmelfennigu (2021), učinkovitu europsku integraciju karakterizira kombinacija „micanja unutarnjih granica i jačanja vanjskih granica“, a ulazak Hrvatske u schengenski prostor trebao je biti primjer učinkovite integracije. Međutim, povijesni i suvremeni konteksti hrvatskog ulaska u schengenski prostor doveli su do specifičnog tipa integracije te zahtijevaju sagledavanje ne samo kroz političke i institucionalne okvire, već i kroz iskustva, strategije i svakodnevne prakse ljudi koji žive uz granice.
Posebno se bavimo pograničnim područjima koja su tijekom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini 1990-ih bila područja konflikta i prisilnih migracija, a nakon rata postala su mjesta mekih granica i povećane komunikacije. Na temelju kvalitativnog istraživanja odabranih pograničnih regija na granicama s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom, Slovenijom i Mađarskom analiziramo društvene posljedice procesa slabljenja i jačanja hrvatskih granica. Istraživanje se bazira na intervjuima s obje strane granice s lokalnim akterima iz političke, gospodarske i sigurnosne sfere, kao i s lokalnim stanovništvom na koje su utjecali ovi procesi.

Ključne riječi

pogranična područja; lokalni akteri; schengenski prostor; dinamika i struktura granica