Novo težaštvo – otočne prehrambene prakse na primjeru četiriju dalmatinskih otoka

sažetak izlaganja sa skupa

sažetak izlaganja sa skupa

Novo težaštvo – otočne prehrambene prakse na primjeru četiriju dalmatinskih otoka

Vrsta prilog sa skupa (u zborniku)
Tip sažetak izlaganja sa skupa
Godina 2023
Nadređena publikacija Otok na stolu: Mediteranska prehrana između globalnih procesa i lokalnih otočnih znanja
Stranice str. 53-54
Status objavljeno

Sažetak

U radu se bavimo konceptom otočne prehrane kroz komparativni pristup prehrambenim praksama stanovnika dalmatinskih otoka Brača, Hvara, Mljeta i Žirja. Otočne prehrambene prakse razmatramo na tri razine: kroz uzgajanje, nabavljanje i pohranu hrane. Na temelju etnografskog istraživanja rezultate interpretiramo u kontekstu kompleksnih infrastrukturnih izazova pri dobavljanju namirnica, osiguravanju energije i vode s kojima se suočavaju stanovnici otoka. Posljedično, tradicija optimalnog korištenja raspoloživih resursa dobiva različite i kompleksne suvremene oblike. Nepostojeće, nedovršene, zapuštene i devastirane infrastrukture znatno otežavaju snabdijevanje hranom za svakodnevnu prehranu ili za trgovinu i potrebe ugostiteljstva. Dugo obećavani infrastrukturni projekti u obliku prometnica, uređenja putova, izgradnje električne mreže, pokrivenosti internetom ili priključivanja na vodovod ne realiziraju se i nekoliko desetljeća, a otočani s neizvedenim ili nedovršenim infrastrukturama iznalaze načine prilagođavajući ih svojim dnevnim ili sezonskim potrebama. Suočeni s infrastrukturnim nedostacima, u našem istraživanju svi naši sugovornici uzgajaju povrće i voće te love ribu za vlastite potrebe. Sve što sami ne mogu uzgojiti, uloviti, sakupiti ili kupiti na otoku nabavljaju na različite načine izvan otoka, pritom koristeći neke suvremenije vještine i kombinirajući ih s tradicionalnim lokalnim znanjima i praksama. Većina ih odgovara potrebnim i poželjnim vještinama u kriznim situacijama i katastrofama, dok ih sami otočani često određuju kao dio otočnog životnog stila ili otočnog mentaliteta. U skladu s teorijama održivosti i suočavanja s krizom, prikazat ćemo percepciju i afektivni odnos prema napuštenim i propadajućim ostacima težačke baštine koje čine dio konstrukta otočne prehrane. Posebno nas zanimaju današnje prilagodbe, strategije i orijentacije snalaženja otočana pri nabavi namirnica i energenata za uzgoj, snabdijevanje i pohranu hrane na četiri dalmatinska otoka s osobitim fokusom na naselja i zajednice gdje infrastrukturni problemi i (ne)rješenja otežavaju otočnu svakodnevnicu. Dobiveni rezultati ukazuju na „novo težaštvo” u kojemu otočne prehrambene prakse obilježava kriza, zajedništvo, blisko susjedstvo, povezanost i vještine improvizacije u iznalaženju rješenja za suživot s preprekama i izazovima izoliranosti i nebrige.

Ključne riječi

mediteranska prehrana; otok Žirje; Hrvatska