neobjavljeni prilog sa skupa
Rad opisuje provedbu ispitivanja sposobnosti pokretanja hidroelektrane Peruća iz beznaponskog stanja na sabirnicama i rada u otočnom režimu. Testiranje se provodi na zahtjev HOPS-a, a nakon isteka trogodišnjeg perioda utvrđenog planom ispitivanja opreme te nakon prethodne neuspješne aktivacije crnog starta i otočnog pogona. U provedbi ispitivanja sudjelovali su HEP Proizvodnja, HOPS, HEP ODS, Končar Inženjering, Končar INEM i IE Zagreb.
Cilj ispitivanja crnog starta bio je utvrditi sposobnost pokretanja obje proizvodne jedinice iz stanja mirovanja u mehaničku vrtnju i uzbuđivanje generatora do nazivnog napona bez vanjskog napajanja električnom energijom, te pružanja napona na prethodno beznaponske sabirnice od 110kV. Kod otočnog rada, cilj ispitivanja bio je ispitati sposobnost stabilnog napajanja lokalnih potrošača uz odspojeni elektroenergetski sustav, i nesmetan prijelaz iz čvrste mreže u otočni rad i obratno.
U prvoj fazi ispitivanja uspješno je provedeno testiranje crnog starta, dok je testiranje otočnog rada bilo potrebno ponoviti zbog neadekvatnog rada na odvojenoj mreži. Uslijedilo je provođenje dodatnih ispitivanja dinamičkih svojstava agregata na osnovu kojih je poboljšan simulacijski model agregata i hidroelektrane, uz naglasak na dinamiku u otočnom radu. Prema poboljšanom modelu izračunati su novi parametri turbinskog regulatora brzine vrtnje u otočnom režimu. Druga faza ispitivanja dokazala je ispravnost sustava s novim parametrima i sposobnost za rad elektrane u otočnom režimu. Pokus se sastojao od pokretanja oba agregata u rad na čvrstoj mreži, prelazak u otočni rad, nakon čega je jedan agregat vraćen u režim po regulaciji snage, dok je drugi održavao frekvenciju mreže. Potom je funkcija agregata zamijenjena, te je elektrana sinkronizirana na čvrstu mrežu.
U radu su prikazani odzivi agregata prije i nakon korekcije regulatora brzine vrtnje. Opisan je i simulacijski model korišten za emulaciju prelaska u otočni rad, te su snimljeni odzivi uspoređeni sa rezultatima simulacijskog modela. Opisana ispitivanja provedena su nakon radova dorade postojećeg sustava turbinske regulacije, u sklopu kojih je zamijenjeno sklopovlje i programska aplikacija turbinskog regulatora. Stoga je i rad fokusiran na provedbu i rezultate ispitivanja iz aspekta funkcioniranja turbinskog regulatora.
crni start, otočni rad, hidroelektrana, turbinska regulacija, modeliranje i simuliranje
Razvojem virtualizacijskih tehnologija raste kompleksnost IT sustava, dok korisnici istovremeno zahtijevaju brži pristup resursima, napredne integracije i jednostavnost korištenja. Jedno od ključnih rješenja za ove izazove primjena je…
Ovaj rad istražuje i uspoređuje mogućnosti prosljeđivanja grafičkih kartica na Hyper-V i KVM hipervizorima prema virtualnim strojevima, detaljno opisujući metode, postupke i razlike u arhitekturi koje utječu na…
The ever-growing usage and adaptation of HTTP/3 in web traffic leverages Quick UDP Internet Connections (QUIC) as a transport protocol. QUIC is widely recognized for reduced latency, enhanced…