Tehničko veleučilište u Zagrebu · Zagreb

STANJE U KATASTRU UZDUŽ HRVATSKO-SLOVENSKE GRANICE

izvorni znanstveni rad

izvorni znanstveni rad

STANJE U KATASTRU UZDUŽ HRVATSKO-SLOVENSKE GRANICE

Vrsta prilog sa skupa (u zborniku)
Tip izvorni znanstveni rad
Godina 2014
Nadređena publikacija Peti hrvatski kongres o katastru s međunarodnim sudjelovanjem
Stranice str. 141-154
Status objavljeno

Sažetak

Prijateljski i dobrosusjedski odnosi hrvatskog i slovenskog naroda, naročito u području gospodarstva, kulture i znanosti vuku korijene iz davne prošlosti. Povijest odnosa temelji se na međusobnom razumijevanju i podršci što se naročito manifestiralo u sudbonosno vrijeme krajem 20. stoljeća. Dobri odnosi su rezultirali etničkim prožimanjem i obostranim migracijama u graničnim područjima. Hrvati i Slovenci živjeli su zajednički dugo u nekim oblicima državnih tvorbi sve do 25. lipnja 1991. godine. Od tada do današnjih dana pokušavaju se međusobni državni odnosi definirati na moderan europski i demokratski način. U okviru uređenja tih odnosa potrebno je urediti i državnu granicu. Uređivanje državne granice stvorilo je niz graničnih razmirica, nesuglasica i nesporazuma. U srednjoeuropskim katastarskim sustavima, koji su izrađeni sustavnim pristupom područje neke države dijeli se na katastarske općine, pa samim time stanje u katastarskom sustavu u prostornom smislu najbolje odražava državne granice. U ovome radu se daje pregledan prikaz stanja u katastru koji uokviruje prostor kojim je Republika Hrvatska gospodarila u trenutku razdruživanja od bivše zajedničke države.

Ključne riječi

državna granica; katastar; katastarska općina